• JoomlaWorks AJAX Header Rotator
  • JoomlaWorks AJAX Header Rotator
  • JoomlaWorks AJAX Header Rotator
  • JoomlaWorks AJAX Header Rotator
  • JoomlaWorks AJAX Header Rotator
  • JoomlaWorks AJAX Header Rotator
Važno obaveštenje učesnicima kongresa PDF Print E-mail

Image 

Poštovane kolege,

uvidom u evidenciju - spiskove učesnika Prvog kongresa psihoterapeuta Srbije, primetili smo da izvestan broj učesnika – zdravstvenih radnika nije upisao broj svoje licence.

Ovo se odnosi na učesnike koji su lekari, stomatolozi, farmaceuti, biohemičari, medicinske sestre-tehničari i sl.  te imaju licence izdate od odgovarajuće komore zdravstvenih radnika Srbije (lekarske, komore sestara, farmaceuta, stomatologa i slično).

Zbog toga vas molimo da OBAVEZNO ukoliko ste bili učesnik Kongresa napišete svoje ime i prezime, kojoj komori pripadate i BROJ LICENCE i pošaljete ove podatke e-mail-om  U ROKU OD 7 DANA na:

This e-mail address is being protected from spam bots, you need JavaScript enabled to view it  


Molimo vas da ovo uradite što pre zbog poštovanja rokova propisanih od strane Zdravstvenog saveta Republike Srbije o podnošenju izveštaja o održanoj kontinuiranoj medicinskoj edukaciji, da bi vam KME bodovi bili priznati – jer Zdravstveni savet priznaje KME bodove samo ukoliko se uz spisak prisutnih učesnika dostave i njihovi brojevi licenci.

Takođe vas molimo da o ovome obavestite i svoje kolege za koje znate da su bili prisutni na Prvom kongresu psihoterapeuta Srbije, da u koliko nisu upisali svoje brojeve licenci tražene podatke što pre pošalju na naš e-mail.


Unapred se zahvaljujemo na saradnji i još jednom vas molimo da tražene podatke pošaljete u navedenom roku.

Takođe vas obaveštavamo da je na našem sajtu www.sdpts.org postavljen zbornik apstrakata i da ga možete preuzeti ovde Image .


S poštovanjem,
Ispred organizacionog odbora,
Dr Aleksandra Bubera

Image 

 
PRVI KONGRES PSIHOTERAPEUTA SRBIJE PDF Print E-mail

Beograd, 27, 28 i 29. oktobar, 2011.

 

PRVI KONGRES PSIHOTERAPEUTA SRBIJE

Tema kongresa:

 

PSIHOTERAPIJA I MENTALITET

 

identitet, pripadnost i promena

 

Organizator: Savez društava psihoterapeuta Srbije

Lokacija: Best Western Hotel M****  Bulevar oslobodjenja 56a, Beograd.

 

Prvi skup psihoterapeuta svih važnijih modaliteta koji su zastupljeni u Srbiji.

POZIVAMO VAS DA UZMETE UČEŠĆE U RADU KONGRESA I DA DATE SVOJ DOPRINOS RAZVOJU PSIHOTERAPIJE U SRBIJI.

 

Osnovno pitanje je: Kako psihoterapija može pomoći u pozitivnoj promeni nekih naših zajedničkih osobina? Šta predstavnici različitih psihoterapijskih modaliteta misle o tome? Da li psihoterapija – individualna, grupna i porodična – može doprineti pozitivnoj promeni mentaliteta? Da li je moguća socijalna psihoterapija?

Reč je o najširoj temi, koja je po našem mišljenju veoma aktuelna, a tiče se razumevanja opštih stvari kao što su: društvene vrednosti, politika, jezik, javni život, mediji, polni i partnerski odnosi, odnos prema deci, pojedincima drukčije polne orijentacije, strancima, životinjama, ... Program kongresa će biti multidisciplinarno orijentisan tako da će u njemu učestvovati i stručnjaci i autoriteti u drugim oblastima: antropologija, etnologija, sociologija, filozofija, pedagogija, andragogija, umetnost, ...

Poziv za prisustvovanje kongresu je upućen ne samo psihoterapeutima i studentima psihoterapije, već i svima onima kojima je psihoterapija zanimljiva, važna i značajna. 

Posebno mesto zauzima odnos našeg društva prema psihoterapiji. Dobrodošli su radovi u kojima će biti rezultati različitih istraživanja, od toga kako naši ljudi doživljavaju psihoterapiju, koliko razlikuju psihoterapiju od psihologije i psihijatrije, zašto se muškarci ređe odlučuju za psihoterapiju, kao i istraživanja različite percepcije modaliteta, očekivanja od psihoterapije, itd. Posebno mesto zauzima pitanje stimulisanja domaćih psihoterapeuta da više pišu i objavljuju u ovoj oblasti, kao i da javno nastupaju.

Jedan od ciljeva ovog kongresa je upravo i promocija psihoterapije u našoj sredini, njena veća primetnost i izgradnja pozitivnijeg stava prema njoj. Smatramo i da će kongres i publicitet koji on bude privukao pomoći boljoj edukaciji klijenata i šire javnosti, a u vezi sa psihoterapijom.

 

Č E T V R T A K,  27. oktobar  2011.

 

19 sati: piće dobrodošlice u Restoranu Hotela M

Pozdravna reč

19.30 – 21 PSIHOTERAPEUTI U VELIKOJ GRUPI

razgovor učesnika o očekivanjima od kongresa i o psihoterapiji po principima velike grupe

 

P E T A K,  28. oktobar, 2011.

 

Image 

9. – 10.30 plenarna predavanja

Sale Atrijum i Ambijent

 

Uvodna reč predsednika Saveza Zorana Milivojevića

Pozdravni govor akademika Dušice Lečić Toševski

Pozdravni govor Slavice Đukić-Dejanović [1]

Zoran Milivojević: Da li je moguća socijalna psihoterapija?

Predavanje akademika Vladete Jerotića - Kako obučiti psihoterapeuta za 21. vek

Jovan Mirić: Istorija i ličnost u Srbiji

 

10.30 – 11.00  pauza i osveženje

 

11.00 – 13.00 okrugli stolovi i usmena saopštenja (po 15 minuta)

 

sala AMBIJENT

Okrugli sto: SISTEMSKA PORODIČNA PSIHOTERAPIJA

moderator: Nevena Hercog Čalovska

Nevena Čalovska Hercog, Desanka Nagulić, Miroslava Maksimović, Jelena Milićević, Aleksandra Vuletić Peco, Radmila Vulić Bojović, Snežana Mijalković, Svetlana Dražović

SISTEMSKA PORODIČNA PSIHOTERAPIJA  U RAZLIČITIM KONTEKSTIMA

 

Sala FORUM

Novine u transakcionoj analizi

moderatori Nataša Cvejić-Starčević i Aleksandra Bubera

Aleksandra Bubera i Kristijan Topčkov

PARTNERSKI ODNOSI SA ASPEKTA TRANSAKCIONE ANALIZE

Nebojša Dokmanović

Emocionalna kontrola nasuprot kontrole impulsa: Konceptualizacija i terapijske mogućnosti iz TA perspektive

Mirko Mitrović

Junk strouk ekonomija

Maja Stoparić

TRANSAKCIONA  ANALIZA U RADU SA ADOLESCENTIMA

Slavica Čarapić

TRANSAKCIONA ANALIZA KAO MOGUĆI ODGOVOR NA IZAZOVE ADOLESCENCIJE

Milena Stošić

Životne pozicije, ego stanja i kontrazabrane žena žrtava porodičnog nasilja

Tijana Turudić

Psihoterapijske intervencije nikotinske zavisnosti u modelu TA

Anđelka Kolarević

TRANSAKCIONA ANALIZA OPSESIVNO-KOMPULZIVNOG POREMEĆAJA

Svetlanka Knežević

NAPADI PANIKE U SVETLU TRANSAKCIONE ANALIZE

 

Sala IDEJA

Istraživanja u psihoterapiji u Srbiji

Moderator Snežana Milenković

 

Snežana Milenković

IstraŽivanja psihoterapije i psihoterapeuta u nas

Jelena Šakotić-Kurbalija

Psihološki profil psihoterapijskih edukatora u našoj sredini

Jelena Šakotić-Kurbalija

Psihološki profil psihoterapijskih edukanata u Srbiji

Jelena Manojlović

PROMENE U MOTIVACIJI ZA BAVLJENJE PSIHOTERAPIJOM U TOKU KARIJERE

Jasna Veljković

Rezultati evaluacione studije istraživanja efekata primene psihodrame u radu sa psihotičnim poremećajina

Ljiljana Samardžić

ISTRAŽIVANJA U PSIHOTERAPIJI-NA PUTU KA INTEGRACIJI

Nikola Petrović

Etičke dileme i profesionalna etička uverenja psihoterapeuta u Srbiji

 Sanja Bratina

SUPERVIZIJA I ZASTUPLJENOST ETIČKIH PITANJA

 

 

 

 

Basta M., Mihić I. , Oros M., Šakotić-Kurbalija J.

IZRAŽENOST I ČINIOCI KONFLIKTA PORODIČNIH I PROFESIONALNIH ULOGA KOD ŽENA ZAPOSLENIH U POMAGAČKIM PROFESIJAMA

 

 

 

SALA ATRIJUM

PSIHOTERAPIJA I MENTALITET

Moderator Zoran Milivojević

Velimir B. Popović

nacionalnI identitet iz perspektive analitičke psihologije

Vesna V.  Godina

Mentalitet i psihoterapija u antropološkoj perspektivi

Marijana Arzenšek

Mentalitet, polna razlika i psihoterapija

Žaklina Petković

Etnopsihologija

Jelena Sladojević Matić

Senka u individualnom, društvenom, socijalnom i kulturološkom kontekstu-grupna i kolektivna Senka

Lelica Kostić,  Dušica Lečić-Toševski

PROBLEM OPTIMALNE DISTANCE-KULTUROLOŠKA OBELEŽJA

Vesna Poberžin

Psihoterapija i terapeutizacija savremenog društva

Marijana Popović i Velimir B. Popović

Jungovski identitet:  da li zaista postoji ili je plod fikcije?

 

SALA BEOGRAD

NOVI TRENDOVI U KOGNITIVNO-BIHEJVIORALNOJ TERAPIJI

Moderator Tatjana Vukosavljević-Gvozden

 Zorica Marić

Kognitivna reaktivnost na tužno raspoloženje – implikacije za praksu kognitivno-bihejvioralnih terapija depresije

Tatjana Vukosavljević-Gvozden

REBT i tzv. „treći talas bihejvior terapija“: neki od mostova

Milan Latas

Odnos psihoterapije (KBT-REBT) i farmakoterapije – osvrt na anksiozne poremećaje i depresiju

Tijana Mirović

Terapija usmerena na sheme - Rad sa ranim traumatskim iskustvom u okviru KBT-a

Ivana Peruničić, Dušica Lečić Toševski, Danilo Pešić, Dejan Todorović, Nikola Jovanović, Ivana Raković, Milutin Kostić

Bezuslovno prihvatanje sebe i prevencija suicidnosti

OSTALI RADOVI

Vidaković, I., Špeh Vujadinović, S., Trivunčić, B., Mitić Lazarević, M., Lončarević, J., Langer, S.M.

Kratka terapija orijentisana na reŠenje (SFBT) kod osoba sa posttraumatskim stresnim poremecajem (PTSP)

Saša Dimić

TERAPIJSKE INTERVENCIJE U PRISTUPU BOLESTIMA ZAVISNOSTI

Bosiljka Janjušević

POVEZANOST PRAKTIKOVANJA TEHNIKA JOGE I ADAPTACIJE NA STRES KOD ŽENA I MUŠKARACA

 13.00– 14 pauza za ručak

14 – 16 usmena saopštenja (po 15 minuta)

 

SALA FORUM

PSIHOTERAPIJA, STRES, BOLESTI I MENTALITET

Moderator Zoran Vojić

Snežana Kuzmanović

O ISKRENOSTI I ISTINI U PSIHOANALITIČKOJ PSIHOTERAPIJI

Jelena Đorđević i Nikola Jovanović

Značaj analize snova u psihoterapiji

Vladimir Borovnica

UVID U PSIHOTERAPIJI – perspektiva zasnovana na mentalizaciji

Gordana Dedić

Mentalitet i suicid – psihoterapijska intervencija u krizi nakon pokušaja suicida

Slavoljub Milojević i  Marina Mojović

Pomirenje posle ratnih trauma - Pomoć psihoanalitičkih grupa, radionica i ’reconciliation’ konferencija

Tomislav Gajić, Branka Stamatović-Gajić, Zorka Lopičić

PSIHOANALITIČKA PSIHOTERAPIJA I PSIHOFARMAKOTERAPIJA NA ZAJEDNIČKOM PUTU KA ISTOM CILjU

Zoran Vojić

STRES, PSIHOSOMATSKE BOLESTI I MENTALITET

Sandra Bijelac

Psiho-onkologija  i mentalitet

Klikovac, T., Bokun,J., Paripović,J.,Ilić,V.

PSIHOTERAPIJA I/ILI SAVETOVANJE U SAVREMENOJ PSIHO-ONKOLOGIJI – (ne)mogućnosti, dometi, izazovi

 

SALA AMBIJENT

PSIHOTERAPIJA I KULTURA

Moderator Zoran Milivojević

Lada Marinković, Nataša Cvejić Starčević

Problemi pružanja psihološke pomoći u Srbiji: 1994-2011

Nada Dimčović

Kako to rade Britanci: psiholoske terapije u javnom sektoru u GB

Dragana Stanojević

Subjektivna percepcija društvene situacije i proaktivan odnos prema životu kod adolescenata na Kosovu i Metohiji

 

Jelena Joksimović i Milica Stanković

ODNOS LJUDI U CRNOJ GORI PREMA PSIHOTERAPIJI I MOGUĆNOSTIMA PSIHOTERAPIJSKE PRAKSE

Tanja Neatnica

Psihoterapija u malom mestu, zašto ljudi katastrofiraju psihoterapijski efekat

Biljana Anđelković

Mogućnost psihoanalitičke psihoterapije u dosezanju hrišćanskih vrednosti

 

Marina Vicanović

RUMINATIVNI STIL RAZMIŠLJANJA U OPŠTOJ POPULACIJI U SRBIJI

Biljana Anđelković

Uloga grupne psihoterapije u terapijskom miljeu zajednice “Zemlja živih”

 

Željko Vilotijević

ODNOS LIČNOSTI I RELIGIOZNOSTI - POGLED PREMA ZDRAVLJU

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14-16 RADIONICE

Sala AMBIJENT 14-16

Moderator Vladimir Sakač

publikacije od značaja za razvoj psihoterapije

razgovor o knjigama Ljubomira Erića, Nevenke Tadić i ostalih

LJUBOMIR ERIĆ: PSIHODINAMIČKA PSIHIJATRIJA I-VI (Glasnik) i PSIHOTERAPIJA (Psihopolis)

govore: Ivanka Jovanovic Dunjić, Vida Rakić, Tomislav Gajić, Zoran Milivojević

NEVENKA TADIĆ: OSEĆAJNO I SAZNAJNO U PSIHOANALIČKOJ PSIHOTERAPIJI (Naučna knjiga)

GORDANA DEDIĆ: SUICID, POMOĆ, NADA - PSIHOTERAPIJSKA INTERVENCIJA U KRIZI NAKON POKUŠAJA SUICIDA (Medijski centar Vojska)

               - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - -

Kako stimulisati psihoterapeute da pišu knjige i radove?

DA LI NAM JE POTREBNA nAGRADA DR JOVAN APOSTOLOVIĆ?

(Jovan Apostolović je prvi srpski lekar koji je 1757 godine na Univerzitetu u Haleu odbranio disertaciju KAKO OSEĆANJA UTIČU NA LJUDSKO TELO i tako utro put kasnijim teorijama stresa)

 

SALA ATRIJUM 14-16

Ljiljana Bastaić

Povezivanje i rast kroz diferencijaciju – osnovne karakteristike Imago terapije odnosa

 

SALA BEOGRAD 14-16

Ištvan Pete, Marta Pavlović

"Izgubljena deca"  - Radionica iz deČje psihodrame.

 

 

16 – 16.30 pauza sa osveženjem

16.30 - 18 radionice

 

SALA beograd 16.30-18

Aleksandra Bubera, Jana Damjanov

ISKUSTVENO UČENJE: INTEGRACIJA PSIHODRAME I TRANSAKCIONE ANALIZE

 

SALA ambijent 16.30-18

Dragana Jovanović Boka

Usvojenje kao izazov identiteta deteta i usvojitelja

 

SALA forum

Vesna Bogdanović

EMDR psihoterapijski pristup, od konceptualnih polazista Janeta, Ferenzija, Junga do savremenih teorija strukturalne disocijacije licnosti Van der Harta – teorijski model i prakticna primena

 

SALA atrijum 16.30-18

Marina Mojović i Jelica Satarić

 Psiho-socijalna radionica ‘Građani u promišljanju’

 

 

18.15 - 19.30

Spojene sale Atrijum i Ambijent

VELIKA GRUPA  (učestvuju svi zainteresovani)

Zajedniči grupni proces za sve učesnike kongresa u kome je moguće izraziti svoje utiske i komentare.

Voditelji: Tija Despotović, Ljiljana Milivojević, Ivanka Dunjić, Jelica Satarić i Zoran Milivojević

 

 

 

 

S U B O T A, 29. Oktobar 2011.

 

9 – 10.15 plenarna predavanja

Spojene sale Atrijum i Ambijent

 

Snežana Milenković: Profil psihoterapeuta: Šta kažu istraživanja?

Reč prof. Josipa Bergera: Psihoterapija od leka do utopije

Ivana Slavković: Evropske perspektive razvoja psihoterapije u Srbiji

Velimir Popović: Međaši nacionalnog identiteta: pogled iz perspektive analitičke psihologije

Vesna Godina: Psihoterapija i antropologija

Dušan Kovačević[2]

 

10.30 – 10.40 Svečana Skupština Saveza društava psihoterapeuta Srbije

Kratki izveštaj o radu i svečana dodela sertifikata.

 

10.40 – 11  pauza i osveženje

 

11.00 – 13.00 okrugli stolovi/usmena saopštenja

 

sala IDEJA

PROFESIONALNE KOMPETENCE PSIHOTERAPEUTA

Moderator Vesna Petrović

Vesna Petrović

Profesija psihoterapeut i profesionalne kompetence psihoterapeuta

Mirjana Divac Jovanović

Kompetence psihoterapeuta: postmoderni diskurs

Mirjana Divac Jovanović, Nevena Čalovska Hercog, Kristina Brajović Car

Iskustvene grupe na studijama psihologije: „karika koja nedostaje”

 

SALA BEOGRAD

NOVI TRENDOVI U GEŠTALT PSIHOTERAPIJI – od disfunkcije do kreativnog kontakta

Moderator Ivana Vidaković

Marija Stefanović

Dijaloški metod i relaciono  u Geštalt terapiji.

 

Ivana Vidaković

Kliničke, socijalne i političke implikacije rada geštalt terapeuta – razvoj nakon Pol Gudmana i savremeni izazovi

 

Snežana Opačić

Savremena geštalt terapija

 

Sanja Bratina

Koncept relacionog nesvesnog i psihoterapijska relacija u geštalt terapiji

 

Gordana Mićović

Modifikacije kontakta

 

Marija Krivačić

ULOGA TERAPEUTA U GEŠTALT TERAPIJSKOM ODNOSU

 

Dušanka Jovanović

INKLUZIJA I METAPERSPEKTIVA U TERAPIJSKOM ODNOSU

 

Dragana Ilić

Stid kao fenomen u terapiji

 

Sanja Bratina   

Supervizija i zastupljenost etičkih pitanja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SALA AMBIJENT

PSIHOTERAPIJSKI MODALITETI U SRBIJI

Moderatori Tija Despotović i Snežana Milenković

Tija Despotović, Marina Mojović

RAZVOJ GRUPNE ANALIZE U SRBIJI

Velimir B.Popović

Narativni identitet, narativna imaginacija – građenje post-postmodernog subjekta

Vojić Z., Ivanović J., Dinić M., Ivanović Dj.

Psihoanalitička psihoterapija i psihosomatski poremećaji

Snežana Milenković

Integrativna art psihoterapija

Tamara Mladenović, Jovanka Topić, Dragana Pjanić

INTEGRATIVNA ART PSIHOTERAPIJA

Biljana Slavković, Biljana Petrović

“Sociodrama u Beogradu”

Kristina Brajović Car, Marina Hadži Pešić

Dekonstrukcija personalne autonomije - suočavanje teorije sa kontekstom prakse

Jelena Žulević

Konstruisanje lekova u psihoterapiji – put ka uspešnoj integraciji

 

SALA ATRIJUM

PORODIČNA PSIHOTERAPIJA

Moderator: Nevena Hercog Čalovska

Jelena Srna

Psihoterapija svedočenjem

Slađana Dragišić Labaš, Danica Tošanović Janković, Borjana Savić, Milutin Nenadović

Porodična terapija i promene u sistemu vrednosti porodica sa alkoholičarskim relacijama

Jasmina Milašinović, Violeta Grego, Slađana Bošnjaković i Ana Zrnić

Porodična terapija zavisnosti, tajne i Reflecting tim

Radmila Stanković Džinčić

Etička i antidiskriminatorna praksa u porodičnoj terapiji

Tatjana Atanasković

Razvod braka i traume kod dece

Slađana Živković

Teorije promene – Narativi klijenta

Lada Marinković

Psihološka podrška kao strategija prevladavanja stresa u porodicama različite strukture

Ivana  Jovčić

Psihoterapijski postupci u radu sa ožalošćenim članovima porodice u okviru palijativnog zbrinjavanja

 

SALA FORUM

ASPEKTI PSIHOTERAPIJSKOG PROCESA. PSIHODRAMA.

Moderator: Zoran Đurić

Zoran Đurić, Tamara Čavić

ODNOS PREMA TERAPEUTU U GRUPI PSIHOTIČNIH

Tamara Čavić, Zoran Đurić

OPSERVACIJA BEBA U SESTRINSKOM ODNOSU: RODITELJSKO ISKUSTVO

Ivana Petrović

Psihodramski metod pristupa traumi i prikaz slučaja

Sonja Savić

Psihodrama u tretmanu sa afazičnim pacijentima

Ana Rajković

LEPTIR MAŠNE: I  ŠTA SA NJIMA?

Zvezdan Lekić

Konfrontacija u prvom intervjuu

Željko Bibić

Kontratransferna osećanja u grupi na početku-lična iskustva

Julijana Milojević

FUNKCIJA I ZNAČAJ SNOVA U PSIHOTERAPIJI

Olivera Žižović

PSIHOTERAPIJA I TUMAČENJE SNOVA U KNJIŽEVNOSTI

 

 13.00– 14 pauza za ručak

 

 

14 – 16.00 okrugli sto i radionice

 

 

SALA AMBIJENT

Ivan Ilić (moderator);  

Oliver Vidojević, psihijatar i psihoanalitičar; Anita Jakovljević, školski psiholog; Milana Ljubičić, sociolog : Oliver Subotić, svestenik.

Okrugli sto:

 

MENTALITET, ADOLESCENCIJA I SOCIJALNE RAZLIKE

 

SALA ATRIJUM

Ivan Nastović i Olivera Žižović

SNOVI I TUMAČENJE SNOVA U PSIHOTERAPIJI

 

SALA BEOGRAD

Jasna Veljkovic, Sonja Savic

SRPSKE LJUBAVNE BAJKE I FANTaZIJE O LJUBAVI U  PSIHODRAMI

 

SALA FORUM

Ištvan Pete, Marta Pavlović

"Svet na dlanu" - Radionica iz plej terapije.

 

SALA IDEJA

Ivana Katić, Lidija Došen, Dragana Jovanovic-Boka

Napredovanje u karijeri - izazov ili pretnja

 

16-16.30 pauza sa osveženjem

16-16.30  POSTER PREZENTACIJE

SALA FOAJE

Autori postera će zainteresovanim predstaviti svoj rad tokom popodnevne pauze.

Snežana Bjelobaba

ASERTIVNI TRENING NA TA NAČIN Integracija kognitivno bihejvioralne terapije i transakcione analize

Ana Božanić Đukanović

Psihoterapija i destigmatizacija

Rade Brzaković, Maša Vukčević

DOŽIVLJAJ PRIHVAĆENOSTI U PSIHODRAMSKOM RADU

Ištvan Pete, Marta Pavlović

Deciji strahovi i terapijske metode Integrativne decije psihoterapije

Tatjana Šešum,  Jelena Glišić, Danijela Dimitrić

Floriterapija i mentalno zdravlje

Radica Stančetić

PRIMENA TA U RADU SA ADOLESCENTIMA KROZ ATELJE VEŠTINA

Stevan Svilokos i Jovana Ostojić

Zastupljenost skriptnih imperativa i zabrana kod zavisnika na supstitucionoj terapiji metadonom

 

 

16.30 - 18 radionice

SALA ATRIJUM

Zoran Milivojević

EMOCIJE, MENTALITET I PSIHOTERAPIJA

 

SALA FORUM

Snežana Milenković

Integrativna art psihoterapija

 

SALA BEOGRAD

Ivanka Dunjić, Tija Despotović, Jelica Satarić, Marina Mojović, Jovanka Cvetković, Vida Rakić, Snežana Miljević Kecojević, Bojana Mitrović

Duboke anksioznosti u različitim grupama i društvu kao celini i njihova dinamika

 

SALA IDEJA

Vladimir Borovnica

ORGANIZACIONA KULTURA (MENTALITET) – PROMENA KROZ DIJALOG O VREDNOSTIMA

 

SALA AMBIJENT

Radmila Ristić Dimitrijević, Slađana Dragišić Labaš, Milutin Nenadović

Model psihoedukativne i kreativne radionice u radu sa grupom mladih

 

 

18.15 - 19.30

VELIKA GRUPA

Sale Atrijum i Ambijent

 

Zajedniči grupni proces za sve učesnike kongresa u kome je moguće izraziti svoje utiske i komentare.

Voditelji: Tija Despotović, Ljiljana Milivojević, Ivanka Dunjić, Jelica Satarić i Zoran Milivojević

 

19.45

SVEČANO ZATVARANJE KONGRESA

 Sale Atrijum i Ambijent

 

 _______________________________________________________________________________________________

KOTIZACIJA:

 

Na kongres su dobrodošli svi zainteresovani za psihoterapiju i teme kongresa, bez obzira da li su profesionalno ili obrazovno vezani za psihoterapiju, kongres je otvorenog tipa i nije nužno da učesnici budu psiholozi, psihoterapeuti ili edukanti.

SVI UČESNICI KONGRESA OSIM POZVANIH PREDAVAČA PLAĆAJU KOTIZACIJU.

Kotizacija iznosi:

Psihoterapeuti  (i svi ostali zainteresovani, a koji ne spadaju u kategorije „Edukanti“ i „Studenti“) – 10.000 din oba dana, 6.000 din jedan dan.

Edukanti u modalitetu  6.000 din oba dana, 4.000 din jedan dan.

(samo na osnovu pečatirane potvrde  udruženja da je edukant u procesu edukacije koja mora glasiti na ime edukanta, a koja se prikazuje prilikom registracije)

Studenti dodiplomskih i master studija (obavezno pokazivanje indeksa prilikom registracije – studentske kotizacije ne uključuju ručak) 1.500 din oba dana, 1.000 din jedan dan

UPLATE JE MOGUĆE VRŠITI I NA KONGRESNOM DESKU NA POČETKU

SVAKOG DANA, ALI PREPORUČUJEMO UPLATU NA ŽIRO RAČUN (do 24.

okotbra 2011.) - zbog organizacije u Best Western hotelu M, iako su uplate moguće i na

samom kongresu, ručak možemo garantovati samo ukoliko kotizaciju uplatite zaključno

sa 24.- im oktobrom 2011. godine

Molimo vas da uplatu izvršite uplatnicom na sledeći račun:
 
Savez društava psihoterapeuta Srbije, Beograd, Palmoćeva 37

broj 355-1014278-87, Vojvodjanska banka a.d. Novi Sad, filijala Novi Beograd.

Svrha uplate: Uplata kotizacije za Prvi kongres psihoterapeuta Srbije.

Uplatnica treba da sadrži i vaše ime i prezime (kopiju uplatnice je potrebno pokazati prilikom

registracije).

Instrukcije za plaćanje iz inostranstva možete preuzeti klikom OVDE (PDF fajl)

On-line prijavljivanje možete obaviti klikom - ovde - PRIJAVLJIVANJE JE ZAVRŠENO!

On-line prijavljivanje je završeno.
Možete se prijaviti na Registracionom desku na samom Kongresu.

Zahvaljujemo se svima na velikom interesovanju.

Ako ste uplatili kotizaciju u međuvremenu neka obavezno ponesu dokaz o uplati zbog evidencije.

 

Image 

 

 

TELA KONGRESA


Predsedavajući: Zoran Milivojević

Naučni odbor:

Snežana Milenković, predsednik

Nevena Čalovska Hercog

Olivera Žikić

Tatjana Vukosavljević Gvozden

Jelena Šakotić Kurbalija

Zoran Vojić

Gordana Dedić

Tomislav Gajić

Zoran Đurić

Vesna Petrović

Tija Despotović

 

Organizacioni odbor:

Aleksandra Bubera, predsednik

Jelica Satarić

Žilijeta Krivokapić

Ivana Todorović

Bojana Mitrović

 

Akreditacija: 5 ili 11 bodova

Zdravstveni savet Republike Srbije  POD BROJEM A-1-3039/11 je akreditovao Prvi kongres psihoterapeuta Srbije sa 5 bodova za pasivne učesnike kongresa, a sa 11 bodova za predavače.

Zbornik kongresa:

Zbornik kongresa će biti publikovan kao zbirka prijavljenih radova, odnosno rezimea i to u elektronskom obliku – eZbornik – i kao takav deljen svim učesnicima pri plaćanju kotizacije. U skladu sa finansijskim efektima kongresa Savez će nakon kongresa objaviti publikaciju sa odabranim radovima koji se tiču glavne teme kongresa.

Sajam modaliteta:

Kako se očekuje prisustvo velikog broja studenata na kongresu, svim udruženjima članovima Saveza će biti omogućeno da besplatno istaknu svoj informativno-propagandni materijal namenjen učesnicima.

Jezik: službeni jezik kongresa će biti srpski jezik.

Smeštaj učesnika kongresa

Best Western hotel M ****  detaljnije informacije potražite ovde na sajtu hotela.

Za učesnike kongresa izvršena je rezervacija  smeštaja u Best Western hotelu M ****  u kome se održava kongres.

Za  sve dodatne informacije kontaktirajte tehnički sekretarijat  kongresa:

TP Mladost-turist a.d.
Congress&Events
Bulevar oslobodjenja 56a, Beograd

Tel: + 381 11 30 90 505
+ 381 11 30 95 506
Fax: + 381 11 30 95 506
Mob: 064 126 0652, 064 8737 023
E-mail: This e-mail address is being protected from spam bots, you need JavaScript enabled to view it
www.hotel-m.com
www.mladostturist.rs

Vaša pitanja i komentare uputite na This e-mail address is being protected from spam bots, you need JavaScript enabled to view it This e-mail address is being protected from spam bots, you need JavaScript enabled to view it

PRIJAVITE SE PREKO OVOG SAJTA : (On-line prijavljivanje je završeno)

Možete se prijaviti na Registracionom desku na samom Kongresu.

Zahvaljujemo se svima na velikom interesovanju.

Ako ste uplatili kotizaciju u međuvremenu neka obavezno ponesu dokaz o uplati zbog evidencije.

 



[1] Nije potvrđen dolazak do trenutka štampanja programa – moguće su izmene.

[2] Nije potvrđeno učešće – moguća je izmena programa.

 
Tri ideniteta psihoterapeuta PDF Print E-mail

U susret PRVOM KONGRESU PSIHOTERAPEUTA SRBIJE oktobar 2011.

Piše: Zoran Milivojević, predsednik Saveza

Savez društava psihoterapeuta Srbije poziva sve psihoterapeute Srbije i studente psihoterapije da u oktobru sledeće godine u Beogradu uzmu učešće u PRVOM KONGRESU PSIHOTERAPEUTA SRBIJE. Tema ovog kongresa je veoma široka: MENTALITET I PSIHOTERAPIJA tako da će biti mesta za svakojake inicijative i ideje.


Ovaj kongres bi trebalo da postane redovno, dvogodišnje okupljanje psihoterapeuta Srbije. Upravo zbog toga ovaj prvi kongres jeste prilika da se okrenemo sami sebi, da se bolje upoznamo, da razgovaramo i da vidimo šta sve čini psihoterapiju u Srbiji. Sigurni smo da će ovaj kongres biti medijski zapažen i u tom smislu je odlična prilika da u našoj javnosti predstavimo psihoterapiju i psihoterapeute na način koji zaslužuju.


Ali kada je u pitanju struka, dakle psihoterapija, glavni cilj ovog kongresa je KONSOLIDACIJA. Većina psihoterapeuta je organizovana u udruženja u okviru svojih modaliteta i samim tim zainteresovana samo za stručne sastanke, knjige i predavanja koja se tiču upravo tog modaliteta. Prvi kongres psihoterapeuta Srbije ima nameru da psihoterapeute pozove da idu dalje, da razmišljaju o sebi i na jednom opštijem planu kao psihoterapeutima „iznad modaliteta“. Ova opštija pripadnost zvanju psihoterapeut, koja ne negira pripadnost određenom psihoterapijskom modalitetu, jeste veoma važna stvar za razvoj psihoterapije u Srbiji u  ovom istorijskom trenutku. I zato je važno da sebe prepoznate kao psihoterapeute, a ne samo kao pripadnike određenog pravca u psihoterapiji.


Upravo iz tog razloga sam se, kao predsednik Saveza društava psihoterapeuta Srbije, odlučio da napišem nešto o tri profesionalna identiteta psihoterapeuta kako bi stimulisao razmišljanje i eventualnu diskusiju o ovoj temi.

Konfuzija identiteta i tri profesionalna identiteta psihoterapeuta


Psihoterapeuti često imaju jednu vrstu konfuzije profesionalnog identiteta do koje dolazi zbog toga što se nalaze u situaciji da imaju više profesionalnih identiteta.


Prvi ili primarni identitet koji ima neki psihoterapeut je profesionalni identitet zbog pripadnosti nekoj drugoj profesiji. Kao što je poznato da bi neko postao psihoterapeut mora da završi neki fakultet, a završavanjem fakulteta se stiče neko zvanje i postaje pripadnik neke profesije. U pitanju je „ulazni“ identitet. Zbog toga su psihoterapeuti istovremeno i psihijatri, psiholozi, pedagozi, defektolozi, socijalni radnici, itd. Pre donošenja Strazburške deklaracije o psihoterapiji, psihoterapijom su se uglavnom bavili psihijatri i psiholozi, a ovom deklaracijom je psihoterapija određena kao posebna profesija u koju je moguće ući na različita „ulazna vrata“, a ne samo putem medicine i psihologije. Na osnovu pretpostavke da je psihoterapija posebna nauka i profesija, nastali su fakulteti za psihoterapiju, tako da sada postoje masteri psihoterapije koji kao svoj primarni profesionalni identitet imaju zanimanje psihoterapeut. Ali istovremano otvaranjem novih ulaznih vrata u profesiju psihoterapeut praktično za sve koji su završili neki fakultet, povećala se raznolikost primarnih profesionalnih ideniteta unutar grupe psihoterapeuta.


Drugi ili sekundarni profesionalni identitet nekog psihoterapeuta je pripadnost nekom psihoterapijskom pravcu, školi psihoterapije ili psihoterapijskom modalitetu. A ovih modaliteta ima puno. Zbog toga na ovom, sekundarnom nivou, psihoterapeut sebe definiše kao psihoanalitičkog psihoterapeuta, psihodramatskog psihoterapeuta, sistemskog terapeuta, porodičnog terapeuta, geštalt terapeuta, transakconog analitičara, grupnog analitičara, kognitvno-bihejvioralnog terapeuta, racionalo-emocionalno-bihejvioralnog terapeuta, art terapeuta, integrativnog psihoterapeuta, hipnoterapeuta, itd. Postoji preko dvadeset naučno priznatih psihoterapijskih modaliteta i još veći broj onih koji nemaju ovaj status, a sebe nazivaju psihoterapijom ili terapijom. Kao što je poznato ovi modaliteti imaju veoma različite premise o ljudskom funkcionisanju, emocijama, poremećaju, promeni i načinu izazivanja željene promene kod klijenta. Na jednoj vrsti tržišta koje je zainteresovano za „kupovinu“ psihoterapijske edukacije, ovi modaliteti su  suprotstavljeni, ponekad u nekoj vrsti neprijateljskih odnosa između svojih lidera i onih koji ih prate.


Krovni, treći ili tercijarni profesionalni identitet je pripadnost zvanju psihoterapeut, bez obzira na profesiju. Sve je više istraživanja koja pristupaju istraživanju psihoterapije, a koja se ne bave određenim modalitetom psihoterapije, već joj pristupaju na jedan univerzalniji način. Svi psihotereapeuti, bez obzira na modalitet kojim se bave su pod istim profesionalnim krovom. Pripadnici svih priznatih modaliteta koji poseduju sertifikat datog modaliteta već jesu obuhvaćeni zajedničkim profesionalnim i etičkim standardima. Upravo zbog šarolikosti koja postoji između različitih psihoterapijskih modaliteta, a u različitim oblastima, pojavila se potreba da se stvari definišu i na ovom, opštijem nivou. Savez društava psihoterapeuta Srbije (ranije Jugoslavije), odnosno Evropska asocijacija za psihoterapiju, su upravo i osnovani kako bi se ova stvar bolje uredila i regulisala. Iz tih razloga je stvoren Evropski sertifikat za psihoterapiju kao meta-diploma, ili diploma o diplomi, a koji se, kao što je poznato dodeljuje svima koji ispunjavaju određene uslove i koji su već sertifikovani u nekom od priznatih modaliteta. Na nivou Srbije tu ulogu ima nacionalni Sertifikat za psihoterapiju koji, po sličnim kriterijumima, dodeljuje Savez društava psihtoterapeuta Srbije. Stav Saveza kao organizacije koja se bavi regulacijom oblasti psihtorapije u Srbiji je da samo oni pojedinci koji su stekli nacionalni (ili evropski) sertifikat za psihoterapiju mogu sebe javno nazivati psihoterapeutima. Na nivou Evrope svi kojima je dodeljene evropski sertifikat za psihoterapiju ulaze u Evropski registar psihoterapeuta, a na nivo Srbije, svi kojima je dodeljen nacionalni sertifikat ulaze u Nacionalni registar psihoterapeuta koji vodi Savez.

 

Odnos psihoterapeuta prema svojim različitim identitetima


Na osnovu velikog broja razgovora sa kolegama i studentima, može se steći utisak da većini psihoterapeuta krovni profesionalni identitet nije naročito važan. Većina smatra da im je sasvim dovoljan primarni i sekundarni identiteti.


Takav stav je veoma pogrešan.


U ovom istorijskom trenutku glavni procesi i u Evropi i kod nas se odvijaju na nivou tercijarnog, krovnog identiteta, definisanja psihoterapije kao struke, postavljanje edukativnih, profesionalnih i etičkih standarda, regulisanje uvođenjem normi, zakona, registara, komora i licenci, ali i izgradnjom imidža psihoterapije u profesionalnoj i opštoj javnosti. Na prvi pogled ovaj posao izgleda birokratski, ali on se mnogo više tiče svakog pojedinca koji se bavi psihoterapijom nego što taj pojedinac to možda misli. Identičan proces se dešava i u istraživanjima psihoterapije u kojima je sva manje važan modalitet datog terapeuta i u kojoj se traže opštiji obrasci i zaključci. Istraživanjem psihoterapije se bave naučnici koji sami nisu psihoterapeuti i koji nisu zainteresovani za određene modalitete.


Važno je da edukatori i supervizori različitih modaliteta koji su, po prirodi stvari zainteresovani za izgradnju sekundarnog identiteta i razvijanje pripadnosti određenom modalitetu, podstaknu svoje učenike da razmišljaju i na opštijem nivou, u kategorijama krovnog identiteta i o profesiji psihoterapeut. Jedino tako, uz dijalektički odnos sekudnarnog i tercijarnog identiteta, izabranog modaliteta i krovne profesije, pojedinac će se moći dobro snalaziti u svojoj ulozi psihoterapeuta.
Zbog toga je trenutak da se psihoterapeuti Srbije, bez obzira na modalitet kojem pripadaju, okrenu sami sebi i zajedno doprinosu izgradnji zajedničkog krova, okvira koji se tiče svakog psihoterapeuta. Vreme je za konsolidaciju.


Zoran Milivojević, predsednik Saveza društava psihoterapeuta Srbije
1. Decembar, 2010.
 

 
<< Start < Prev 1 2 Next > End >>

Results 1 - 4 of 8